Urinarna inkontinencija

Urinarna inkontinencija kao posljedica ozljede kralježnične moždine bilo koje razine uglavnom utječe na kontrolu mjehura. Živci pri donjem dijelu kralježnice upravljaju radom unutarnjih organa, uključujući mjehur. Uslijed ozljede, živci gube vezu s mozgom i više ne primaju njegove poruke, kao ni mišići mjehura.

Mozak kao centralni sustav više nema kontrolu nad mjehurom pa se u tom slučaju javlja urinarna inkontinencija poznata pod nazivom neurogeni mjehur.

Neurogeni mjehur može nastati uslijed bolesti, urođenog deformiteta mozga, spinalne ozljede ili spine bifide.

Iako nam u slučaju neurogenog mjehura više nije moguće održati kontrolu mjehura kao prije ozljede, postoje brojna dostupna pomagala i tehnike kako bismo neurogeni mjehur stavili pod kontrolu i provodili neophodnu dnevnu rutinu uriniranja.

Postoje dva tipa poremećaja neurogenog mjehura koji ometaju normalnu funkciju uriniranja

1. kad je mjehur premalo aktivan pa se ne može stegnuti (kontrahirati),  potpuno isprazniti

2. kad je mjehur pretjerano aktivan (spastičan) i učestalo i nepredvidljivo se prazni nekontroliranim živčanim refleksima (spazmima) tipično za spinalnu ozljedu

Spastičan mjehur u razdoblju šoka (nakon ozljede) koje može potrajati i do par mjeseci i gubi na elastičnosti, te iz njega kontinuirano istječu male količine urina radi stalne prepunjenosti. Nakon toga slijedi pretjerano aktivna faza kad se mjehur puni i prazni nekontrolirano, refleksno. Tako ni bubrezi se ne prazne ujednačeno ili do kraja, što je opasno za njihov normalan rad te je potrebno stanje rješavati kateterizacijom.