Uloga robotske neurorehabilitacije

Servisni roboti i robotizirani sustavi pružaju pomoć bolesnicima pri rehabilitaciji tako što njihovo liječenje traje kraće i brže se oporavljaju. Pružaju pomoć i hendikepiranim osobama, kako bi im život učinili kvalitetnijim i sadržajnijim te bez stresa.

Područja rehabilitacijskih robota generalno su podijeljena na terapiju i pomoć. Pored toga, rehabilitacijski roboti obuhvaćaju proteze (protetike), stimulaciju živca i uređaje za nadgledanje ljudi tijekom svakodnevnih aktivnosti. Razlikuju se sljedeće kategorije:

  • robotska terapija za mobilnost (hodanje)
  • osobni rehabilitacijski roboti
  • robotska terapija gornjeg ekstremiteta
  • smart proteze
  • društveni servisni roboti za osobnu njegu, autizam i njegu starijih osoba.

Jedan od tih uređaja je i Lokomat* koji daje sjajne rezultate u rehabilitaciji osoba s invaliditetom. Lokomat se može prilagoditi svakom prema potrebama, pa čak i djeci, čime minimalizira mogućnost ozljeda i osigurava optimalno 45-minutno vježbanje.  Kod klasičnih terapeutskih vježbi, mozak nije toliko stimuliran pa se često događa da osoba, nakon prestanka takvih vježbi, ponovno nazaduje sa svojim stanjem. Kod terapija na Lokomatu tog nazadovanja nema, već pacijentu trajno ostaje postignuti napredak i poboljšano stanje. Pacijenti tijekom vježbanja na ovim robotskim uređajima, ispred sebe na monitoru, rješavajući „prepreke“ koje im zadaju video igrice aktiviraju ciljanu skupinu mišića ruku ili nogu, sve u svrhu bržeg i boljeg oporavka. Posebnost je u tome što prije pokreta nogom ili rukom naredba dolazi iz mozga, što nije slučaj kod klasičnih vježbi s fizioterapeutom.  Ključ je i u dinamičkom sustavu rasterećenja težine, što pacijentu omogućava brži oporavak, duže i intenzivnije vježbanje.

Spomenimo ovdje još neke uređaje: Erigo – moderan stol za vertikalizaciju pacijenata koji su zbog ozljede ili bolesti dulje vrijeme ležali, te Armeo koji jedini ne radi po principu automatizacije. Tu su još i Tyromotion i PerPedes.

Rehabilitacija hoda podržava pojedince na putu postizanja najvišeg stupnja neovisnosti u svakodnevnom životu. Što se detaljnije prirodni pokreti mogu izvesti, to bolje. Na taj način oni su zahvaljujući neuroplastičnosti mozga trajno u njemu pohranjeni.

Svake godine u svijetu se instalira oko 1.000 servisnih robota za medicinu, i to neurokirurgiju, ortopediju, endoskopiju, miniinterventnu kirurgiju, točkasta zračenja, kolonoskopiju, rehabilitaciju, njegu bolesnika, opsluživanje bolesnika itd. Iz dana u dan primjena servisnih robota u medicini proširuje se razvojem informacijske i senzorske tehnologije.

Povratak mobilnosti bolesniku posebno je zamoran i naporan rad za terapeute i to je primarna meta za automatizaciju. Desetine mobilnih robotskih sustava za rehabilitaciju, već su u upotrebi u klinikama diljem svijeta. Robotika (30-60 minuta dnevno) je u zdravstvenim ustanovama za rehabilitaciju koje imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) rijetko prisutna, i to samo u nekoliko SBZMR-ova (Krapinske Toplice, Varaždinske Toplice, Daruvarske Toplice) koje imaju robote za izokinetički trening i analizu.

Možemo iz toga zaključiti da bi financijski bilo puno isplativije nabaviti Lokomat, nego da država poslije plaća pacijentima saniranje razih drugih poteškoća koje se pojavljuju samo zato jer nisu mogli adekvatno vježbati.

Ključni faktori uspješne neurorehabilitacije i oporavka:

  • Principi motoričkog učenja potiču neuroplastičnost mozga i oporavak.
  • Terapija treba biti intenzivna s čestim ponavljanjima, s pravilnim omjerom vježbanja i odmora.
  • Terapija treba biti za pacijenta izazovna i motivirajuća.
  • Povratna informacija o napretku je vrlo motivirajuća za pacijenta.

S obzirom na pad broja ljudi koji su zainteresirani za obavljanje uloge njegovatelja, u sljedećih 10 do 15 godina postoji ogroman potencijal potražnje za pomoćnim robotskim sustavima te servisnim robotima, stoga važne znanstvene institucije koje rade na servisnim robotima razvijaju nove prototipove servisnih robota za pomoć starijim osobama i osobama kojima je potrebna rehabilitacija.

*aparat-robot koji obavlja funkciju hoda, odnosno pomaže pacijentu da osvijesti tu izgubljenu ili oslabljenu funkciju. Takva se terapija (vježbanje hoda) uobičajeno radi manualno, a tada je potrebno do pet fizioterapeuta na jednog pacijenta. Lokomat je 2004. godine na tržište izbacila tvrtka Hocoma sa sjedištem u Zürichu.

 

 

Izvori:

Isak Karabegović, Edina Karabegović, Ermin Husak: Primjena servisnih robota u rehabilitaciji i

pomoći bolesnicima

http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/hrvatska/kakav-nevjerojatan-apsurd-ovaj-stroj-podize-invalide-iz-kolica-a-nema-ga-nijedna-hrvatska-drzavna-bolnica

https://robotska-neurorehabilitacija.eu/rehabilitacija-nogu-i-hoda/

http://www.in-portal.hr/in-portal-news/sport/10296/lokomat-besplatna-rehabilitacija-na-revolucionarnom-uredjaju-za-osobe-s-invaliditetom

http://slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/99692/revolucija-u-fizikalnoj-terapiji-najefikasnija-rehabilitacija-dostupna-i-u-hrvatskoj