Osobe s retencijom često nisu svjesne
da im se mokraćni mjehur ne može
isprazniti do kraja,
što predstavlja opasnost
po zdravlje i život.
Pretrage urinarnog sustava
Urinarna retencija nemogućnost je potpunog pražnjenja mjehura i može biti akutna ili kronična. Budući da je riječ zdravstvenom stanju koje predstavlja rizik za zdravlje i život osobe, potrebno ga je prepoznati i tretirati.
Simptomi i komplikacije
Ako imate kroničnu retenciju, to znači da možete mokriti, ali ne možete isprazniti mokraćni mjehur do kraja. Često je slučaj da osobe s kroničnom retencijom nisu svjesne da nakon mokrenja u njihovom mjehuru ima još urina.
Retencija urina često se otkrije tek kada se pojave druge poteškoće vezane uz urinarnu inkontinenciju, infekcije urinarnog sustava, probleme s bubrezima, oštećenje mjehura i slično.
S obzirom na to da urinarna retencija može izazvati zdravstvene komplikacije, važno je da se savjetujete s liječnikom ako imate sljedeće simptome:
U slučaju da liječnik sumnja na urinarnu retenciju, može vas uputiti na dijagnostički postupak.
Dijagnoza i pretrage
Vaš liječnik će možda već na temelju anamneze moći utvrditi imate li urinarnu retenciju. Osim uobičajenih elemenata anamneze, liječniku pri dijagnozi može pomoći i ako ste vodili ili vodite „dnevnik mokrenja“.
Prilikom fizikalnog pregleda utvrđuje se postoje li neurološka stanja koja bi mogla utjecati na vaše poteškoće s mokrenjem. Također mogu biti pronađene „mehaničke“ smetnje mokrenju poput benigne hiperplazije prostate.
3. Laboratorijski nalazi – npr. analiza urina i urinokultura.
4. Ultrazvučno mjerenje – neinvazivna metoda kojom se utvrđuje količina zaostalog urina u mokraćnom mjehuru nakon mokrenja. Mnogi stručnjaci se slažu da ostatak urina <100–200 ml ukazuje na prihvatljivu razinu pražnjenja mjehura.
5. „Uroflow pretraga“ – još jedna neinvazivna metoda kojom se mjeri protok urina. „Obrazac“ protoka urina ne daje nužno dijagnostički uvid, ali slabiji protok može ukazati na poteškoće prilikom uriniranja. U tom smislu „uroflow“ je više „orijentacijska“ pretraga.
6. Druge invazivne urodinamske obrade – sveobuhvatna urodinamska analiza općenito je potrebna za utvrđivanje urinarne funkcije. Urodinamske pretrage najbolji su način utvrđivanja abnormalnosti mjehura i mokraćne cijevi prilikom faze istjecanja/pohrane, a također i prilikom mokrenja u slučaju neurogenog mjehura.
Stoga su katkada potrebne tzv. invazivne pretrage.
Na primjer, u svrhu pregleda jedan se kateter stavlja u rektum a drugi se kroz mokraćnu cijev uvodi u mjehur. Zatim se preko elektroda promatra aktivnost mišića zdjeličnog dna.
Za vrijeme pregleda, mjehur se puni fiziološkom otopinom i bilježi se vaš „osjećaj“ punoće mjehura i potrebe za mokrenjem. Kada više ne možete zadržavati urin, slijedi mokrenje u posebnu posudu. Pretraga omogućuje procjenu funkcioniranja mjehura, je li mjehur stabilan, postoji li curenje urina i je li normalno.
Upute za pripremu prije pretraga:
Važno je također znati da se pretrage ne obavljaju u periodu mjesečnice ili dok traje infekcija urinarnog trakta.
Za osobe s ozljedom kralježnične moždine
Inicijalne urodinamske pretrage kod osoba s ozljedom kralježnične moždine trebale bi se izvoditi tek nakon faze spinalnog šoka. Preporučeni tretman za retenciju urina je intermitentna kateterizacija, a rijetko uporaba trajnog katetera.
Studije preporučuju: analizu urina svakih šest mjeseci, urinokulturu kada je osoba simptomatična, ultrazvučnu pretragu svakih šest mjeseci i urodinamsku obradu svakih 1-2 godine. Kod osoba s visokim tlakom detruzora obrada se savjetuje unutar 12 mjeseci.
Povratak na ostale članke
Molimo popunite svoje podatke i mjesto na kojem želite dostaviti uzorke.Vaše uzorke obrađujemo i isporučujemo besplatno.
Vi ste *
Ime *
Prezime *
Koje proizvode koristite?
E-ail adresa *
Telefon
Adresa *
Poštanski broj *
Grad *
Država *
GDPR*