Kronična bol nakon
ozljede kralježnične
moždine

Bol nakon kralježnične moždine česta je pojava. Osim što sama po sebi predstavlja problem, bol može utjecati na pogoršanje depresije i anksioznosti kod oboljele osobe i tako dodatno narušiti kvalitetu života. Obično se javlja između šest i dvanaest mjeseci nakon ozljede, a može trajati mjesecima ili čak godinama.

Bol nakon OKM se može pojaviti iznad razine, u razini i ispod razine ozljede kralježnične moždine. Iako ne postoji općenito prihvaćena podjela boli nakon ozljede kralježnične moždine, često se pojednostavljeno dijeli na neuropatsku bol, mišićno-koštanu bol i visceralnu bol.

Neuropatska bol posljedica je oštećenja živčanog tkiva i javlja se na razini i ispod razine ozljede. Mozak ne može komunicirati s ozlijeđenim živcima i smatra se da ove poteškoće u komunikaciji uzrokuju osjećaj boli, čak i u području u kojem ozlijeđena osoba inače nema osjeta. Neuropatska bol može biti probadajuća i žareća, nalik električnom šoku.
Mišićno-koštana bol je, kako joj i samo ime kaže, bol koja se javlja u mišićima, kostima i zglobovima. Kod osoba s ozljedom kralježnične moždine često je uzrokuje naprezanje prilikom transfera ili upravljanja invalidskim kolicima. Najčešća vrsta kronične, ali i mišićno-koštane, boli nakon ozljede je bol u leđima.

⌈Mišićno-koštana bol u ramenima je veoma učestala i javlja se kod 40-60% paraplegičara i tetraplegičara, a najčešće nastaje zbog upravljanja kolicima.⌋

Visceralna (utrobna) bol odnosi se na organe trbušne šupljine, odnosno, šupljine prsnog koša i obično se očituje u vidu grčeva. Uzrokuju je razne poteškoće poput fekalne impakcije, konstipacije, bubrežnog kamenca i apendicitisa. Mišićno-koštana i visceralna bol nazivaju se još i nociceptivnom boli prema receptorima za bolne podražaje (nociceptori).
Neuropatska bol također može uzrokovati nociceptivne vrste boli. Da bi se izbjegao nepovoljan učinak boli na obavljanje svakodnevnih aktivnosti i psihološko zdravlje osobe s ozljedom kralježnične moždine, bol je često potrebno tretirati.

Kako se tretira bol nakon OKM-a?

Postoji više pristupa liječenju, a koji pristup će liječnik odabrati ponajviše ovisi o uzroku boli. Tretman može biti farmakološki gdje će se bol tretirati raznim lijekovima, primjerice, analgeticima u slučaju mišićno-koštane boli ili antikonvulzivima kod neuropatske boli.
Nefarmakološki tretman može se odnositi na više pristupa poput fizikalne terapije, terapeutske masaže, bihevioralne terapije i tjelovježbe. Mogućnost je i kirurški zahvat koji se razmatra kao posljednja opcija u liječenju boli.

⌈Istraživanja pokazuju da umjerena do intenzivna tjelovježba može utjecati na smanjenje razine boli nakon ozljede kralježnične moždine.⌋

U bihevioralnom pristupu koriste se još tehnike poput hipnoze kojom se može utjecati na određene elemente u ponašanju osobe kako bi se umanjila bol i tzv. biofeedbacka (biološka povratna veza), metodom kontrole vlastitih tjelesnih funkcija što može umanjiti intenzitet boli. Jedna od čestih metoda je i bihevioralno-kognitivna terapija kojom se nastoji unaprijediti način na koji se osoba nosi s kroničnom boli.
***
Važno je istaknuti da je prognoza u slučaju boli nakon ozljede kralježnične moždine u pravilu loša ako se bol ne prepozna kao problem i zatim liječi. Zbog toga je važna edukacija osobe s ozljedom kralježnične moždine, ali i njezin aktivan i pozitivan pristup u rješavanju problema boli.